Hervé Télémaque te mouri nan vil Pari jedi 10 novanm 2022, nan laj 85 an. Dènye imaj nou kenbe sou atis ayisyen sa a ki te kouri kite diktati François Duvalier yo remonte nan egzibisyon Gran Palais ki te fèt 19 novanm 2014 pou rive 15 fevriye 2015 sou tèm : « Ayiti, de syèk kreyasyon atistik ».Li te chita nan chèz woulant li toupre yon tablo solid ki gen tit "Dènye vwayaj Hyppolite nan Afrik". se yon Acrylic sou twal, 162 x 243 cm, pwopriyete nan Mize a nan Atizay modèn nan vil la nan Pari, li te di nou, se yon bèl fason yo peye omaj a mèt li, Hector Hyppolite.
Atis la te pèdi bra dwat li e li kontinye ap pentire ak men gòch li, li fè konnen li kite Ayiti jis apre bakaloreya li.
Li pa t janm imajine Doktè François Duvalier ki te vin sou pouvwa a an 1957 t ap tounen yon mons pou Ayiti. Tankou anpil jèn nan epòk li a, li te ale viv anba yon syèl ki pi dous.
E depi lè sa a, sistèm nan mete an plas pouse tounen krèm nan rekòt ayisyen yo epi kite yon jèn nan detrès kondane pou repwodui echèk la de jenerasyon an jenerasyon.
Ozetazini kote li pral rete, li suiv kou nan Art Student's League. Soti nan 1957 rive 1960, li te yon etidyan etidyan lwen peyi natif natal li konfwonte ak makout yo nan Papa doc.
Li bay tèt li totalman nan etid li: yon atis fèt. Pent Julian Levi, pwofesè li, ankouraje vokasyon atistik li
Rasin yo nan kreyasyon
Konfyan, jèn Télémaque a te antre nan eksperyans atistik sou tè sa a ki te ofri l posiblite pou l mache nan chemen li te chwazi a.
Li fwote ak kouran imaj: ekspresyonism abstrè, surrealis, Pop Art, figurasyon naratif. Yon lè, neve gran powèt ayisyen an, Carl-Brouard, te santi apèl Afrik. Kòm otè a nan Writings on Pink Ribbon ekri: “Lè w sonnen tanbou, nanm mwen kriye nan direksyon Lafrik. »
Nou pa ka chape anba rasin nou. Télémaque pote rasin li bay lavi nan kreyasyon li yo. Toussaint Louverture, Bawon Samdi, Agwèt awoyo, siy vodou ak senbòl prezan nan travay atis sa a ki reklame orijin li ak konpleksite li.
Pou Régine Cuzin, konsèvatè endepandan an tandem ak direktè Ateliers Jérôme, Mireille Pérodin-Jérôme, nan Grand Palais, an Frans, Télémaque te konfye: “Mwen pi ayisyen pase w panse! Menmsi mwen renmen anmède di mwen se yon ti ayisyen, yon ti Ameriken ak yon ti fransè.
Kontrèman ak sa kèk entèlektyèl ayisyen panse, atis yo pa fè erè, yo manipile fòm yo tankou mwen, yo wè filyasyon yo. (Entèvyou te pran nan katalòg ekspozisyon ki gen tit Ayiti : de syèk kreyasyon atistik.)
Nou dwe fè remake apre tranblemanntè 12 janvye 2010 la ki te devaste Pòtoprens, Léogane, Petit-Goâve ak lòt vil ann Ayiti, Hervé Télémaque, nan yon gwo jenewozite, te patwone "Haiti Action Artists", yon vant piblik. dedye a atis ayisyen. Soti nan operasyon sa a, yon gwoup atis pral jwenn fason yo rekòmanse aktivite kreyatif chak jou yo.
Vos commentaires ici.